FANDOM


Konoplja.jpg

Biljka konoplje.

Konoplja (lat. Cannabis) je biljka iz roda skrivenosemenica koja obuhvata više varijacija (odnosno vrsta). Veruje se da je poreklom iz Centralne Azije, Kine i severo-zapada Himalaja, a već vekovima se koristi u industrijske svrhe (radi izgrade konopaca, tkanine, platna, odeće), za ljudsku i životinjsku ishranu (posebno ulje koje se dobija iz semenki) i zbog psihoaktivnih svojstava, u uživalačke, duhovne i religijske svrhe.

Svaka konoplja, pa i industrijska, sadrži psihoaktivni sastojak delta-9-tetrahydrocannabinol (u proseku oko 3%). Pretežan dio psihoaktivne tvari THC nalazi se u cvjetnim vrhovima ženske biljke, dok muška biljka uglavnom nije psihoaktivna. U cvetovima ženskih biljaka gajenih za uživanje, taj nivo dostiže do 20-30%, dok je kod biljaka gajenih za industrijsku upotrebu, i do sto puta niži (ispod 0.3%).

Obično se pod nazivom industrijska konoplja podrazumeva konoplja koja se upotrebljava za dobijanje tkanina, dok se pod indijskom konopljom podrazumevaju ženske biljke koje se uživaju zbog opojnog dejstva. Ova biljka je poznata i po nazivima kanabis (latinski), marihuana (meksički), gandža (indijski), trava (žargonski), itd.

Istorija konoplje Уреди

Lupa.png Za još podataka vidi Istorija konoplje.

Istorija konoplje u pisanom obliku traje skoro 5000 hiljada godina, a evidentno je da su upotrebu konoplje ljudi bilježili od početaka svoje pismenosti. Konoplja je jedna od prvih kultivisanih biljaka i smatra se da je upotreba konoplje stara koliko i agrikultura. U početku se najviše gajila zbog vlakana, a stari Kinezi su od nje pravili konopce, odeću i hartiju. Najranija pominjanja njenih psihoaktivnih svojstava možemo naći u vedskom spisu Atharva-Veda, indijskom svetom spisu starom četiri hiljade godina.

Upotrebu konoplje na Balkanskim prostorima je još u 5. veku p.n.e. zabeležio Herodot: "Konoplja u njihovoj zemlji raste divlja, ali je Skiti i seju, a narodi Trakije od nje prave odeću. Skiti uzmu seme ove konoplje, uđu pod svoje šatore i bacaju ga na usijano kamenje, pa se ono dimi i stvara paru, kojoj nije ravno ni jedno parno kupatilo u celoj Grčkoj. Od te pare, Skiti su oduševljeni od veselja."

Vrste konoplje Уреди

Konoplja raste kao samonikla biljka, ali se takođe već nekoliko hiljada godina uzgaja širom planete, što je rezultiralo izuzetnom varijabilnošću vrste. Postoje tri varijante iste botaničke vrste:

  • Cannabis sativa L, koja je uzgajana u Europi a zabilježio ju je Linné 1753. godine definiravši je kao monotipsku biljku.
  • Cannabis indica, biljka donesena iz Indije koju je Lamarck 1783. godine prepoznao kao biološki različitu od sative.
  • Cannabis ruderalis, biljka samonikla u jugoistočnim dijelovima centralne Azije, koju je početkom XX stoljeća definirao ruski botaničar V. Janischevski, ostavljajući otvorenim pitanje radi li se o posebnoj vrsti ili o posebnom tipu.

U botanici postoje monotipski i politipski pristup klasifikaciji kanabisa, koji se spore oko toga da li je reč o jednoj vrsti s brojnim varijacijama ili o više različitih vrsta s različitim svojstvima. Ove semantičke nedoumice izazivaju društvene implikacije.

Zakonodavstvo Уреди

Lupa.png Za još podataka vidi Zakonski status konoplje.

Ključno pitanje u zakonu se odnosi na razlikovanje onih tipova konoplje koji se odlikuju psihoaktivnim svojstvima od tipova koji ne posjeduju psihoaktivni sastojak THC. Zakonodavstvo većine zemalja u svijetu zastupa monotipski pristup koji smatra da naglašena varijabilnost ipak ne dopušta definisanje različitih vrsta biljke. Uzgajivače konoplje izravno pogađa i obeshrabruje djelovanje službi društvene kontrole zasnovano na poistovjećivanju indijske i industrijske konoplje. Premda uzgajivači mogu razlikovati psihoaktivne primjerke konoplje od industrijskih, jer strategije uzgoja variraju već od odabira sjemenki, preko načina sadnje, sve do vremenskog perioda sazrijevanja biljke, državne službe ne posvećuju preveliku pažnju razlikovanju. Biljka čije se mogućnosti i uzgoj danas sve više istražuju, u kontekstu održivog razvoja, nerijetko je predmet kontinuiranog i sistematskog uništavanja. Primjerice, preko 90% konoplje koje su 1990-ih američke državne agencije (ponajprije DEA - Drug Enforsement Agency) zaplijenile i uništile, otpada na nekultivisanu (divlju) konoplju koja uglavnom ne posjeduje psihoaktivne sastojke. U suvremenom „ratu protiv droga“ uz primjerke vrste koji su ciljani zbog psihoaktivnih sastojaka, kao „kolateralna žrtva“ pada i industrijska konoplja.

Izvor Уреди

Konoplja
Osnovno: Istorija | Етимологија | Verovanja | Uzgajanje | Prerada | Djelovanje | Zakon
Upotreba: Uživalačka | Industrijska | Medicinska | Duhovna | Religijska
Proizvodi: Kudelja | Hartija | Tkanina | Gorivo | Konopljino ulje | Skunk | Hašiš
Pušenje: Džoint | Blant | Bong | Pajp | Lula | Nargila | Čilum | Šatovi | Rizle
Hrana: Puter od konoplje | Čokolada | Kolačići | Pita zeljanica | Hlepčić | Lirijev biskvit | Zeleni zmaj (piće) | Čaj od konoplje
Dešavanja: Kanabis Kup | Marijuana Music Awards | Smoke-in | Svetski marš konoplje

Ad blocker interference detected!


Wikia is a free-to-use site that makes money from advertising. We have a modified experience for viewers using ad blockers

Wikia is not accessible if you’ve made further modifications. Remove the custom ad blocker rule(s) and the page will load as expected.